Zvonimir Troskot, Most

 

Zvonimir Troskot, Most

Broj bodova: 52,8 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

 

 

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Grad , odnosno Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba izradio je davne 2014. godine „Prijedlog razvoja biciklističkog prometa Grada Zagreba“. Naglašavam Prijedlog, što znači da ovaj program nije zaživio i do danas nisu provedene mjere za provođenje. Neki ulazni podaci ovog prijedloga su istraživanja Fakulteta prometnih znanosti iz 2009. godine. Sami zaključci ovog Prijedloga nisu realizirani – npr. kategorizacija biciklističkih staza). Izvješće o biciklističkom podsustavu iz 2017. godine nagovještava projekt Greenway – državna biciklistička ruta br.2 te Biciklističke magistrale „Zagreb-istok“ – projekti nisu provedeni. 

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Naravno, kroz projektne timove u Gradu Zagrebu, počevši od Gradskog „mega ureda“ za izgradnju grada, drugih (vanjskih ureda) te u suradnji s HŽ-om, a sve financirano preko fondova Europske unije. Uzet ćemo najbolje primjere iz Nizozemske prakse, poput Amsterdama (koji je veličine Zagreba).
Ono što ćemo svakako razvijati – i to možemo već u kratkom roku – svakako ćemo razvijati strukturu javnog sustava bicikala, u Zagrebu je to „Nextbike“.
Tu znatno zaostajemo primjerice za Ljubljanom koja ima znatno više stanica i međunarodno je prepoznata kao grad koji to uspješno integrira.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Svakako ćemo nastojati što više primijeniti „Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi“ na ulicama Zagreba donesenog 2016. godine (link na Pravilnik što ga je Dražen dao), te zajedno sa zainteresiranim udrugama poput Sindikata biciklista raditi na njegovom poboljšanju. Kad postanem Gradonačelnik Zagreba, promijenit ću odluku da se ZET-ovim autobusima i tramvajima mogu prevesti makar sklopivi bicikli (eng. Folding bike). Ako mogu i kućni ljubimci pod posebnim uvijetima, ako može svakakva prtljaga, poput električnih romobila, mogu i bicikli.
U dogovoru s HŽ dogovorit ćemo posebnu tarifu za korisnike bicikala na prigradskim željeznicama Zagreba – nije normalno da je za bicikl moguće kupiti samo jednosmjernu kartu od 15 kuna, neovisno o broju prijeđenih kilometara i učestalosti prijevoza. Više košta karta od Sesveta do Glavnog Kolodvora za bicikl, a nego za osobu.
Poticat ćemo smanjenje ograničenja brzine, pogotovo u blizini škola i vrtića gdje ćemo tražiti postavljanje znakova ograničenja na 30 km/h. Brojna istraživanja su to dokazala da su posljedice nesreća znatno manja. Ovo su i trendovi u Europi, poput Bruxellesa.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Ne koristim bicikl, ali planiram u budućnosti

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
<1% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
3-5% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Transparentnost će biti općenito povećana kroz 5 razina revizija i kontrola gdje će izvještavanje prema javnosti biti puno frekventnije na temelju nalaza 5 razina kontrola koje mislimo postaviti u gradu Zagrebu. 

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Sve je više osobnih putovanja automobilom, a sve manje javnim prijevozom. Ljudima su dostupniji automobili, a javni gradski prijevoz nije objedinjen. Procjenjuje se da javni gradski prometnici u RH samo 20% svojih troškova namire prodajom karata. Želja mi je što više integrirati javni gradski prijevoz u Zagrebu (ZET, HŽ, Nextbike) te što više biciklističkog prijevoza – za kojeg moramo razvijati biciklističku infrastrukturu. Snažan je porast biciklističkog prometa uslijed COVID-19 pandemije, ali taj rast Zagreb nije pratio.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Prije svega, integrirani javni prijevoz putnika povezan sa sustavom javnih bicikala, ulaganjem u javni gradski prijevoz.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
<1%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
3-5%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.

A) Biciklistička infrastruktura uz potoke.
B) Biciklistička infrastruktura uz prugu Podsuded – Sesvete.
C) Biciklistička infrastruktura “istok-zapad”
D) Biciklistička infrastruktura do i preko mostova.
E) Biciklistička infrastruktura do prigorskih naselja u Sesvetama – ideje udruge Zelene i Plave Sesvete
Početna ulaganja mogu se realizirati kroz jedan mandat.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Bit će integrirani u intermodelne putničke terminale (uz željeznička stajališta i okretišta ZET-a). Sada je 27 stanica, a treba nam barem 80. Nije normalno da ne postoji stanica tog javnog sustava bicikala zapadnije od Zapadnog kolodvora (dakle nema na Črnomercu, Vrapču Podsusedu) te istočnije od okretišta u Dubravi (Sesvete najbrojnija gradska četvrt je isključena). Samo je jedna stanica za električne bicikle. Neki naši simpatizeri Mosta koriste se tim sustavom u Zagrebu samo za 100 kuna cijele godine u cijelom gradu!!
Prvenstven je plan kroz sredstava iz EU fondova odnosno ITU mehanizme razvijati takve stvari, a kako su provedbena tijela fondova razne državne agencije, one često diktiraju financije.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Nužno je povezati Samobor, Veliku Goricu, Dugo Selo i Zaprešić: konačno krenuti u realizaciju projekta Greenway, popularizirati biciklističkom infrastrkturom trasu bivšeg Samoborčeka za te izgraditi biciklističku stazu do V. Gorice.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?Uključivanjem i izradu projektnih ideja i transparentnost idejnih i izvedbenih rješenja projekta sa zainteresiranim dionicima, a to su ponajprije zainteresiranim udrugama građana.