Vedran Vivoda, Akcija mladih / Unija Kvarnera (Rijeka)

 

Vedran Vivoda, Akcija mladih / Unija Kvarnera

Broj bodova: 56.5 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

 

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Ne postoji samostalna strategija razvoja biciklističkog prometa. Biciklizam se šturo spominje u Planu razvoja grada Rijeke 2021. – 2027.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Planiram napraviti Strategiju razvoja prometa grada Rijeke koja će sadržavati veliki i važan dio o alternativnim načinima osobnog i javnog prijevoza, pa tako i o biciklističkom prometu. Strategiju razvoja biciklističkog prometa planiramo razvijati i u sklopu promjena GUP-a.
Provedbu ću osigurati izradom godišnjeg akcijskog plana u suradnji s komunalnim društvima kojeg ću osobno nadgledati. Provedba bi se dešavala kroz niz mjera poput
raznih infrastrukturnih radova na uređenju prometnih površina, pametnu regulaciju prometa, uvođenje signalizacije, raznih edukativnih akcija, poticanjem raznih biciklističkih manifestacija, promotivnim akcijama (škole, fakulteti, mjesni odbori)

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
je grad koji je izgrađen, i gdje su skoro formirane svi kolnici i pješačke staze. Time je jako teško dodavati nove funkcionalnosti na postojeće stanje. Jedna od naših ideja za smanjenje zagađenja kroz promet je jeftin najam gradskog elektroautomobila (primjer Citroen Ami), gradskih romobila i elektrobicikala, te poticanje korištenja gradske željeznice. Kada bi takav prijevoz uhvatio korijenja u samom gradskom središtu (kao sa bolt romobilima) doveo bi do toga da bi se u centar grada mogle reorganizirati kolničke trake, na način da jednu postojeću kolničku traku koriste gradska elektrovozila i bicikli.
Osim toga, u planu nam je revitalizacija obale Rječine gdje je moguće je izgraditi kvalitetne biciklističke staze, kao i cijelom dužinom Molo longa.
Još jedan od naših ciljeva u programu je izgradnja komunalnih garaža na rubnom dijelovima šireg centra grada, npr. Industrijska ulica. Građani parkirani u tih garažama imali bi s parkirnom kartom besplatnu kartu za javni gradski prijevoz ili besplatan najam gradskih romobila, bicikala itd.
Uz to, u izgradnji svake nove šetnice bilo bi obavezno vidjeti postoji li mogućnost dodavanja biciklističke staze uz samu šetnicu.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Bicikl koristim u rekreativne svrhe (barem jednom mjesečno), Koristim romobil

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
<1% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
5-10% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Prije svega uveo bih transparentnost svih proračunskih prihoda i rashoda, ne samo za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu. Za mene postulat poslovne tajne, kada se radi o javnom novcu, ne postoji, te bi građani imali uvidi u svaku lipu koju Grad i komunalna i trgovačka društva u vlasništvu grada troše. Pomoću digitalnih alata u realnom vremenu pratili bi trošenje gradskog novca. Isto bi omogućili i građanima. Osim toga, koristili bi i strojno učenje za prijedloge ušteda u proračunu. Plan nam je do kraja mandata dostići 50 posto per capita ulaganja u alternativne ekološki prihvatljive načine javnog i osobnog prijevoza građana.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Na žalost, trenutno većina građana koristi osobna vozila (60%), a zatim javni prijevoz(40%). Cilj nam je smanjiti korištenje osobnih automobila za odlazak na posao ili u centar grada minimalno za 20 posto do 2025. godine.
Cilj je: Korištenje automobila 40%, autobus 30%, gradska željeznica 20%, alternativni prijevoz 10%.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Prije svega ulaganjem u izgradnju infrastrukture za alternativne prijevoze u koje spadaju i biciklističke staze. Drugu je ulaganje u Autotrolej i preregulacijom trenutnih linija, ulaganje u modernu tehnologiju kojom ćemo moći pratiti način rada Autotroleja u realnom vremenu i time moći donijeti određene zaključke za unaprjeđenje usluga, ali i samih ušteda. Kvalitetnijom uslugom, povećao bi se postotak korištenja javnog prijevoza. Uz to, usklađivanje prometovanja sa Gradskom željeznicom, koja bi imala mogućnost i prijevoza bicikla. Nastavkom ulaganja u sustav javnih bicikala, uvođenje Autotrolej romobila, i najma gradskih električnih malih automobila. Kako je Grad Rijeka je uključena u projekt Sustainable Urban Mobility Plan sigurno postoje podaci i već napravljena rješenja za neke od gorućih pitanja mobilnosti naših građana.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
<1%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
3-5%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
Dodavanje biciklističke staze na šetnici Molo Longo i Costabella.
Uređenje biciklističke staze uz šetnicu na Rječini Hartera – Delta.
Uređenje biciklističke magistrale Kantrida – Pećine
Uređenje biciklističke magistrale Zamet – Krnjevo – Mlaka
Uređenje biciklističke staze uz šetnicu na Rječini Trsat – Školjić.
Uređenje biciklističkih traka na postojećim pješačkim zonama (područje Korzo – Stari grad, područje Sveučilišnog kampusa)
Podrška i nastavak razvoja projekta Ricikleta – proširenje ponude i izgradnja dodatnih stanica/punionica električnih javnih bicikala.
Povezivanje projekta Ricikleta s komunalnim garažama na rubnim dijelovima šireg centra grada.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Grad Rijeka 2013. je krenuo u pilotprojekt uvođenja javnih bicikala u Gradu Rijeci, u sklopu kojega je tvrtka UTE d.o.o. na Riječkom lukobranu, uz pomorski putnički terminal postavila 11 javnih bicikala namijenjenih iznajmljivanju. Danas su oni prošireni na 28 javnih električnih bicikala namijenjenih iznajmljivanju. Stanice su postavljene na Jadranskom trgu, ispred Dvorane mladosti na Trsatu, na Sušačkom mostu kod Konta te na krovu garaže na Bazenima Kantrida, a u planu je proširenje sustava postavom stanice na putničkoj obali. Na žalost, projekt javnih bicikla ne prati i biciklistička infrastruktura koja bi omogućila sigurno prometovanje osobnim i javnim biciklima.
U našem gradu potrebno minimalno 15 stanica. No, prije izgradnje novih stanica, sredstva treba uložiti u prometnu infrastrukturu koja će doprinijeti sigurnosti biciklista i drugih dionika u prometu.
Sustav javnih bicikala planiramo integrirati s ostalim javnim prijevozom. Stanice za električne javne bicikle i romobile podudarali bi se s planiranom mrežom stanica gradske željeznice, posebno onima koje su čvorišta s autobusnim prijevozom. Gradsku željeznicu vidim kao buduću okosnicu prijevoza putnika gradom. Osim na stanicama gradske željeznice stanice za električne javne bicikle i romobile bile bi izgrađene u sklopu novih komunalnih garaža, a karta za parking bi vrijedila za besplatan najam bicikle ili romobila.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Planiram predložiti osnivanja različitih zajedničkih radnih skupina sa susjednim gradovima i općinama, pa tako i za za pitanje prometa (prvenstveno za javni prijevoz – autobusni i željeznički, ali i ostalih prometnih načina prijevoza npr. biciklizam).
Prije svega, u pitanje izgradnje biciklističke infrastrukture treba uključiti općine i gradove koje bi bila nastavak na naš postojeći plan izgradnje biciklističkih staza.
Pokazalo se da cikloturizam ima veliki potencijal i bilo bi šteta ne iskoristiti sve naše mogućnosti. Sve to bi bio samo nastavak i nadogradnja na projekt „Bike Rijeka“ koji je pokrenulo devet gradova i općina Riječkog prstena još 2013. s ciljem umrežavanja cijele subregije u jednu biciklističku cjelinu pa sada na tom području postoji gotovo 100 kilometara biciklističkih ruta.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Osim što će građani imati na raspolaganju digitalni alat kojim će moći u svakom trenutku direktno predlagati i sudjelovati u odlukama Grada, s ciljnim skupinama i dionicima, od biciklista, biciklističkih klubova, do Hrvatskih cesta, Županijske uprava za ceste, MUP-a, organizatora biciklističkih manifestacija, namjeravamo voditi tematske javne rasprave. Osim toga mislimo povećati sredstva Mjesnim odborima koji će sami moći vršiti zahvate namijenjene pješacima i biciklistima, što ćemo uvelike poticati.