Tomislav Tomašević, Možemo! / Zagreb je NAŠ! (Zagreb)

 

Tomislav Tomašević, Možemo!
/ je NAŠ!

Zagreb

Broj bodova: 58,8 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

Anketa ispunjena 18.3.2021.

 

 

 

 

 

 

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Grad Zagreb nije donio nikakav strateški ili akcijski dokument koji bi odgovarao opisu “strategija razvoja biciklističkog prometa”. Međutim, postoji Masterplan prometa Grada Zagreba i susjednih županija usvojen na Skupštini Grada Zagreba u proljeće 2020. godine. U Masterplanu je biciklistički promet samo jedan od podsustava i nisu dovoljno detaljno razrađene mjere, rokovi i ciljevi razvoja biciklističkog prometa.
Postoji i niz prometnih studija s manjim zonama obuhvata na razini gradskih četvrti ili stambenih blokova, no kako većinom nisu javno dostupne, ne možemo ih komentirati ni smatrati cjelovitom strategijom. Objava postojećih studija i razne tehničke dokumentacije plaćene javnim novcem bit će jedan od stupova transparentnosti i alat za informiranje građana o gradskim inicijativama i projektima.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
U prvom dijelu mandata ćemo pokrenuti participativni proces izrade Plana održive urbane mobilnosti koji će uključivati i mjere za razvoj i poticanje bicikliranja. S obzirom na to, vjerojatno nećemo donositi zasebnu strategiju za razvoj biciklističkog prometa nego ćemo se zadržati na nekom obliku akcijskog plana poboljšanja uvjeta za biciklistički promet.
Provedbu potrebnih mjera za poticanje održive mobilnosti osigurat ćemo davanjem jasnih smjernica stručnim službama nadležnima za planiranje i provođenje prometnih projekata. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada imat će mogućnost utjecaja na izradu planova gradskog ureda nadležnog za promet, primjerice prilikom izrade projektnih zadataka. Također, projektni zadaci će biti transparentnije dostupni gradskim zastupnicima u vijećima gradskih četvrti čime će građani imati veću mogućnost utjecaja na uređenje gradskog okoliša.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Od gradskih prometnih propisa, mijenjat ćemo sve one za koje smatramo da je potrebno mijenjati da bi se povećala sigurnost svih sudionika u prometu. Također ćemo se voditi ciljem da se dvije trećine putovanja u Gradu Zagrebu odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim načinima kretanja. Primjerice, predložit ćemo javno savjetovanje za izmjenu Odluke o uređenju prometa i Odluke o prijevozu putnika u javnom prometu u kojima ima neiskorištenog potencijala za povećanje sigurnosti i praktičnosti biciklističkog prometa.
Također najavljujemo namjeru revizije Generalnog urbanističkog plana s pripadajućim prometnim koridorima i načinima planiranja cestovnog i željezničkog prometa. Međutim, zbog kompleksnosti i vremenske zahtijevnosti procesa izmjene prostorno-planske dokumentacije, ne možemo davati točne rokove provedbe.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?Bicikl koristim za putovanja na posao, trgovinu i ostalo (barem jednom tjedno)

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
Ne znam

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
5-10% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Zbog trenutno nedovoljne detaljnosti prikaza troškova u proračunu Grada nije moguće precizno odgovoriti na ranije pitanje o sadašnjem udjelu izdvajanja za biciklistički promet. Prema dostupnim informacijama, službe Grada Zagreba ne vode evidenciju o zbroju ulaganja u biciklističku infrastrukturu koja se odvijaju u sklopu većih projekata gradnje, održavanja ili rekonstrukcije gradske cestovne ili komunalne infrastrukture.
Proračun Grada Zagreba želimo učiniti transparentnim do tzv. četvrte proračunske razine čime će time biti vidljiviji iznosi sredstava koja se koriste za prometne i infrastrukturne projekte.
Osim toga, namjeravamo uvesti praksu objave izvještaja o svim većim gradskim investicijama iz čega će biti jasnije vidljiva raspodjela troškova prema različitim stavkama i namjenama.
Tek kad utvrdimo stvarne troškove nakon uvođenja kontrole u sustav javne nabave moći ćemo definirati iznose ulaganja per capita za različite oblike prometa. U svakom slučaju, više desetljeća zanemarivanja biciklističkog prometa zahtijevat će znatna ulaganja kako bi se nadoknadio zaostatak i u što kraćem roku omogućilo ostvarenje biciklističkog potencijala koji Zagreb ima.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Veliko anketno istraživanje provedeno prilikom izrade Masterplana prometnog sustava Grada Zagreba potvrdilo je kako raspodjela prometa putnika ima težište na automobilskom prometu. U Gradu Zagrebu, više od 46% putovanja odvija se automobilom (kao vozač automobila, putnik u automobilu, na motociklu ili u taksiju). Udio putovanja javnim prijevozom čini 40% svih putovanja. Putovanja pješice predstavljaju 11% svih putovanja, a 3% putovanja obavlja se na biciklu. Istovremeno, zabilježen je prosjek od 1.5 bicikala i 1.2 automobila po kućanstvu, što znači da postoji veliki potencijal za rast udjela biciklističkog prometa u Zagrebu. To je pokazao i golem interes građana za kupnju bicikala tijekom prošle godine kada su tisuće naših sugrađana pedalirale polupraznim ulicama bez uobičajene opasnosti od automobilskog prometa.
Anketno istraživanje koje se izlaže u Masterplanu navodi kako 7% svih putovanja automobilom traje manje od 5 minuta te da se 5% svih putovanja automobilima odnosi na udaljenosti između 0-5 km. Već iz navedenog se čini opravdanim očekivati povećanje udjela putovanja biciklima kad se za to osiguraju uvjeti sigurne i atraktivne prometne infrastrukture. Do kraja mandata, tj. do proljeća 2025. se nadamo barem udvostručiti udio biciklističkih putovanja na području Zagreba, uz uvođenje dosljedne metodologije prikupljanja istraživačkih podataka o prometu.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Glavni naglasak će biti na povećanju pouzdanosti i kvalitete javnog prijevoza putnika. Interno usklađivanje i poboljšanje voznih redova ZET-a, usklađivanje voznih redova s HŽPP, i bolje informiranje putnika samo su neke od mjera kojima se može zadržati postojeće putnike i privući nove bez velikih troškova. Također ćemo, sukladno financijskim mogućnostima i stupnju pripremljenosti prostorno-planske dokumentacije početi širiti tramvajsku i autobusnu mrežu Zagreba.
Budući da, prema dostupnim informacijama, Zagreb i dalje nema niti jednu cjelovito legalnu biciklističku stazu bez prekida i potpuno uklopljenu u okolnu prometnu mrežu, saniranje nepropisnih dijelova biciklističkih površina će nam biti jedan od prioriteta. Saniranje previsokih rubnjaka na biciklističkim stazama će biti zadatak stručnim službama u prvom kvartalu mandata, u suradnji s udrugama građana. Proširit ćemo sustav i mrežu javnih bicikala u kvartovima i osobito na stanicama javnog prijevoza, kako bi mogli ispuniti svoju ulogu nadopunjavanja sustava javnog prijevoza. Najvažnije, pokrenut ćemo (odnosno ubrzati) izgradnju mreže biciklističkih magistrala koje će povezivati sve nizinske dijelove Zagreba.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
1-3%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
5-10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
– Sanacija nepropisne biciklističke prometne infrastrukture i signalizacije (1 godina)
– Biciklistička magistrala Zagreb-istok uz Branimirovu (etapno, 1-4 godine)
– Biciklistička magistrala tragom nekadašnjeg vlaka Samoborček (etapno, 1-4 godine)
– Širenje zona 30 i prilagodba prometnica u stambenim blokovima gdje nema potrebe za tranzitnim motornim prometom (etapno, 1-4 godine)
– Ubrzano širenje mreže kvalitetnih stalaka za parkiranje bicikala (kontinuirano)

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
U sklopu uvođenja Integriranog prijevoza putnika (uz ostalo: tarifna unija i jedinstveni vozni red za vozila javnog prijevoza) planiramo integrirati i sustav(e) javnih bicikala koje smo u Skupštini izglasali kao jednu od komunalnih usluga Grada Zagreba.
Svjetska iskustva pokazuju da su najbolje prakse kod uvođenja sustava javnih bicikala da se mrežu postavlja prvo u gusto naseljenim stambenim četvrtima uz povezivanje sa čvorištima javnog prijevoza. Procjenjujemo da bi u gusto naseljenim područjima Zagreba stanice trebale biti postavljene svakih 300-500 metara, a da u Zagrebu ukupno treba preko 400 stranica javnih bicikala. Težit ćemo etapnom širenju na razini Zagreba sukladno financijskim mogućnostima, ali na način da gusto pokrivamo jednu po jednu četvrt prema iskazanom interesu.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Prema Samoboru ćemo pokrenuti izgradnju biciklističke i pješačke staze tragom nekadašnjeg vlaka “Samoborček”, odnosno uz Savu od Podsuseda do Zaprešića.
Prema Pisarovini i Velikoj Gorici prostor postoji uz željezničke pruge za odnosno . Kao spoj prema postojećoj dionici biciklističke magistrale u Buzinu izgradit ćemo novu dionicu od Horvatove, a planiramo da se prilikom obnove cestovnog mosta preko Ranžirnog kolodvora uredi i trenutno potpuno neprimjerena pješačko-biciklistička površina. Sesvete će biti povezanije sa središtem grada putem biciklističke magistrale duž Branimirove i uređenjem nedostajućih dijelova biciklističkih staza duž Slavonske avenije.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Namjeravamo promijeniti praksu po kojoj se prometne i komunalne projekte planira bez uključivanja zainteresirane javnosti, VGČ i VMO te stručnih i interesnih udruga i organizacija. Smatramo da su potrebne javne konzultacije prije projektiranja svih većih projekata, odnosno prije definiranja projektnog zadatka. Smatramo da će to dovesti do boljih rješenja koja bi u cjelini značila i uštedu, jer bi se mogle na vrijeme izbjeći pogreške koje je kasnije potrebno ispravljati.