Nebojša Zelič, Možemo! (Rijeka)

 

Nebojša ZeličNebojša Zelič, Možemo!

 

Broj bodova: 61,5 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Biciklistički promet tek se sporadično počeo spominjati u gradskim dokumentima, no trenutno je u Rijeci, po podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2019. godine, 0 kilometara uređenih biciklističkih staza. Kao razlozi se uvijek navode konfiguracija terena, no naše je mišljenje da je taj argument, pogotovo iz perspektive sve većeg broja biciklista u gradu, promašen.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Da, planiramo razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa.
Strategiju razvoja biciklističkog prometa planiramo razvijati i u sklopu promjena GUP-a i u sklopu sveobuhvatne prometne strategije grada koja uključuje smanjenje prometa motoriziranih vozila u središtu grada i na važnim prometnim relacijama koje povezuju prometna čvorišta (stanice javnog gradskog prijevoza i park and ride lokacijama) s rezidencijalnim područjima visoke gustoće naseljenosti ili područjima u kojima su koncentrirane javne usluge (kampus, bolnica, sportski centri…)

Provedbu planiramo osigurati nizom mjera usklađenih sa strateškim ciljevima prometne politike koje uključuju infrastrukturne radove na uređenju prometnih površina, regulaciju prometa, bolje označavanje prometnih koridora, uvođenje signalizacije, edukativne akcije u suradnji s biciklističkim klubovima, turističkom zajednicom, policijom, relevantnim odjelima gradske uprave i drugim direktnim dionicima, organiziranim javnim biciklističkim manifestacija i promotivnim akcijama usmjerenim komuniciranju prometne politike građanima.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?

Prije svega to je prilagodba Generalnog urbanističkog plana koji trenutno gradnju biciklističkih staza dozvoljava na području “Športsko-rekreacijske namjene”, a “dimenzioniranje” biciklističkih putova predviđa u kvartovima kao što su Kantrida, Marčeljeva Draga, Pavlovac, Martinkovac, Bulevard, Belveder, Pećine, Bivio, Kostabela, Marčeljeva Draga, Brašćine Pulac, Gornja Drenova… U većini je riječ o kvartovima van centra grada koji, iako jesu u našem interesu, ne rješavaju veći problem transporta u centru. Podsjetimo da je biciklistički promet, pogotovo širenjem mreže dostave hrane Wolt čiji zaposlenici hranu velikim dijelom dostavlja biciklima, u vremenu pandemije značajno povećan i u “brdovitoj” Rijeci, pogotovo u njenom centru. GUP navodi da je biciklistički promet “potrebno voditi magistralnim biciklističkim prometnicama kao vezom između pojedinih dijelova grada”, zatim “primarnim i sekundarnim biciklističkim prometnicama unutar pojedinog područja grada” – a takve biciklističke prometnice u Rijeci ne postoje i na njih stavljamo poseban naglasak – te biciklističkim rekreacijskim stazama unutar rekreacijskih područja ili većih parkova, što je također tek djelomično relevantno za temu. Dakle, u GUP-u nam je naglasak na tzv. primarnim i sekundarnim biciklističkim prometnicama unutar pojedinog područja grada.

Druga razina je izmjena detaljnih urbanističkih planova onih naselja gdje su moguće intervencije biciklističkim stazama, te prevođenje dijela ovih dana usvojenog Plana razvoja Rijeke do 2027. u konkretne akte vezane za biciklistički promet, kao i ugrađivanje biciklističkih traka na kolniku i staza odvojenih od kolnika u Projekt urbane i prometne revitalizacije centra grada. Treća je razina uvođenje biciklističkog prometa kao takvog u Odluku o uređenju prometa na području grada Rijeke, dakle uvođenje cijelog jednog prometnog aspekta koji se sada tek sporadično spominje, i to tek u definiciji “uređenja prometa”.
Tu je važno i smanjenje brzine prometovanja motornih vozila na određenim gradskim područjima kao i preregulacija odnosno zabrana prometovanja prometnih vozila određenim gradskim područjima. Ovim mjerama omogućit ćemo da određena područja postanu pristupačnija, prostorno ali i sigurnosno, kao i razvoju infra i suprastrukture namijenjene biciklističkom i drugim vidovima održivog prometa.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Bicikl koristim za putovanja na posao, trgovinu i ostalo (barem jednom tjedno). Bicikl koristim u rekreativne svrhe (barem jednom tjedno).

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
<1% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu.

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
>10% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
S obzirom na trenutne razdjele gradskog proračuna, smatramo da bi uvođenje posebne stavke ulaganja u biciklističku prometnu infrastrukturu bila dovoljna promjena. Trenutno su pod cestovnim prometom, koji se jedini u proračunu definira osim željezničkog, samorazumljiva ulaganja u promet motornih vozila. U proračunu trenutno postoje istaknuta isključivo ulaganja u sustav javnih bicikala (što se zapravo tek manjim dijelom odnosi na infrastrukturu) koji usput rečeno namjeravamo podržati. Dakle plan troškova per capita po vrsti prometa, osim željezničkog i cestovnog motornim vozilima, uključio bi kao posebnu stavku i plan troškova za – izričito – biciklističku infrastrukturu.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Prema podacima iz javnih izvora, 60% stanovnika za putovanja u našem gradu koristi osobni automobil (u Rijeci je 2019. godine bilo registrirano oko 52 000 osobnih automobila) a oko 40% javni prijevoz (gradske autobuse). Podatke o biciklistima u prometu nemamo jer se takve statistike ne vode s obzirom da ima 0 kilometara biciklističkih staza (podaci Državnog zavoda za statistiku), no procjena je da njihov broj raste, što je u posljednjih godinu dana vidljivo i golim okom (primjer su već spomenuti biciklisti zaposleni u mreži Wolt). Do kraja 2025. naš je cilj da se broj osoba koje putuju automobilima smanji za 10 %, da dio tog postotka (5% s naznakom da praćenje tek treba početi) preuzmu nemotorna vozila (u posljednje vrijeme to su i električni romobili), a 5% gradska željeznica.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Prije svega ulaganjem u izgradnju biciklistike infrastrukture i preregulacijom prometa u užem centru grada, te nastavkom ulaganja u sustav javnih bicikala. Grad Rijeka je uključena i u projekt Sustainable Urban Mobility Plan; voljeli bismo vidjeti riječke rezultate tog projekta.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
Ne znam.

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
3 – 5%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
Uređenje longitudinalne biciklističke magistrale Kantrida – Pećine
Uređenje transverzalne biciklističke magistrale Krnjevo – Turnić – Mlaka
Uređenje transverzalne biciklističke magistrale Zamet – Kantrida
Uređenje transverzalne bickilstičke magistrale Hartera – Delta – Tržnica.
Uređenje biciklističkih traka na postojećim pješačkim zonama (područje Korzo-Stari grad, veći dio tzv. Kazališne četvrti, povijesna jezgra Trsata, centar Zameta, Cvetkov trg na Drenovi, područje Sveučilišnog kampusa) te podrška i nastavak razvoja projekta Ricikleta – proširenje ponude i izgradnja dodatnih stanica/punionica električnih javnih bicikala.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih bicikala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati.

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Grad Rijeka 2013. je krenuo u pilotprojekt uvođenja javnih bicikala u Gradu Rijeci, u sklopu kojega je tvrtka UTE d.o.o. na Riječkom lukobranu, uz pomorski putnički terminal postavila 11 javnih bicikala namijenjenih iznajmljivanju. Danas su oni prošireni na 28 javnih električnih bicikala namijenjenih iznajmljivanju. Terminali su postavljeni na Jadranskom trgu, ispred Dvorane mladosti na Trsatu, na Sušačkom mostu kod Konta te na krovu garaže na Bazenima Kantrida, a s gradskih stranica moguće je saznati da je u planu proširenje sustava postavom terminala na putničkoj obali. Utoliko bi se moglo reći da je sustav javnih bicikala “integriran” u ponudu javnog prijevoza samom činjenicom da postoji, no nije integriran na način da postoji biciklistička infrastruktura koja bi omogućila sigurno prometovanje javnim biciklima. Možemo reći da je u našem gradu potrebno 10 stanica umjesto sadašnjih četiri odnosno pete u najavi, no smatramo da je mnogo važnije uložiti u sigurnost sudionika u prometu osiguravanjem infrastrukture. Planiramo podržati ovaj projekt, koji je lani primjerice financiran sa 350.000 a ove godine sa 145.000 odnosno s vremenom i manje (100.000 kn).
Generalno, sustav javnih bicikala planiramo integrirati s ostalom ponudom javnog prijevoza projektom mreža terminala električnih bicikala koji će se podudarati s planiranom mrežom stanica gradske željeznice koju vidimo kao okosnicu održivog prijevoza putnika gradom. Važnim vidimo i pokrivanje mreže šireg gradskog središta, područja visoke gustoće naseljenosti unutar područja omeđenog riječkom zaobilaznicom.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Planiramo predložiti osnivanje zajedničke radne skupine sa susjednim JLS-ovima za pitanja prometa (prvenstveno pitanje javnog autobusnog prometa ali i drugih prometnih modaliteta). Za pitanje biciklističkog prometa radit ćemo, prema predloženom modelu na uspostavljanju komunikacije prvenstveno sa susjednim JLS Opatija i Kostrena (ali i drugih), u cilju nalaženja sustavnog rješenja pitanja prometnog povezivanja obalnih područja održivim načinima prometa, uključujući biciklistički promet. Velik potencijal ima i turistička funkcija bicikliranja jer je devet gradova i općina Riječkog prstena još 2013. pokrenulo projekt „Bike Rijeka“ s ciljem umrežavanja cijele subregije u jednu biciklističku cjelinu pa sada na području od Kastva do Kraljevice postoji gotovo 100 kilometara biciklističkih ruta. Taj projekt također namjeravamo podržati.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Prije gotovo godinu dana, u sklopu jednog projekta koji je bio dio Rijeke 2020 – EPK, krenule su prve biciklističke kritične mase u Rijeci na kojima se okupio velik broj onih koji dnevno na posao putuju biciklom, kao i članova više biciklističkih klubova. Po informacijama koje posjedujemo s društvenih mreža, u grupi se razgovara o stanju biciklističkog prometa u Rijeci te izazovima za bicikliste, pa mislimo da je prepuštanje dijela mapiranja biciklističkog prometa građanima i sportašima na ovaj način jedan od sjajnih prvih koraka za donošenje strategije koja će biti učinkovita. Dakako da s ciljnim skupinama i dionicima, a to nisu samo biciklisti već i Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, MUP, biciklistički klubovi, organizatori biciklističkih manifestacija na širem području, pa i Turistička zajednica, namjeravamo voditi tematske javne rasprave. Radi popularizacije bicikliranja i radi stavljanja problema u širu sliku važan je i sportsko-turistički aspekt, koji smo u prethodnom odgovoru spomenuli u kontekstu projekta „Bike Rijeka“.