Marina Pavković, Nezavisna lista platforme "Obnovimo Zagreb"

 

Marina Pavković, Nezavisna lista platforme “Obnovimo

Broj bodova: 47.9 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Biciklističkom prometu se u gradu Zagrebu kroz dosadašnju praksu pristupalo točkastim, ponajviše improviziranim, rješenjima koja nisu povezana u logičan i funkcionalan sustav. 

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Među prioritetima našeg programa je izrada novog Generalnog urbanističkog plana, čiji sastavni dio su prometna rješenja. Suvremeni su prometni i životni trendovi pregazili postojeći GUP grada Zagreba kojeg je nužno prilagoditi diverzifikaciji prometnih opterećenja. Diverzifikacija prometa bez strategije i poticanja pojedinih vidova prometa, u koje spada i segment biciklističkog prometa, ostaje prepuštena stihiji i dominantnim interesnim skupinama. Implementacija strategije s utvrđenim mjerama provedbe jamac je efikasnosti prometnog sustava, uključujući biciklistički promet. 

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Uz strateški dokument, nužno je odrediti i katalogizirati standarde biciklističke infrastrukture. Oni se u postojećoj sitiaciji u gradu Zagrebu bitno razlikuju i podložni su improvizaciji. To naravno, negativno utječe na sigurnost biciklista, ali i potiče trajno stanje nerazumijevanja među različitim skupinama prometnh sudionika, od motornih vozila do pješaka.  

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Bicikl koristim u rekreativne svrhe (barem jednom mjesečno)

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
<1% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
5-10% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Zakon o proračunu i njegova primjena jamče transparentnost proračunskih prihoda i rashoda do najsitnijeg detalja. S obzirom da se sredstva troše namjenski za određene projekte ili elemente projekata, moguće ih je specifikacijski i prikazati; to se odnosi i na komunalnu infrastrukturu po tipu infrastrukture, pa tako i za promet te po tipu prometa itd.
Plan troškova zasniva se na prioritetima koje gradska vlast postavi u mandatu. Gradski promet je jedan od naših prioriteta, te će se njegova važnost odraziti i na stopi ulaganja u održivi promet, s naglaskom na biciklistički promet. S obzirom da je europski prosjek ulaganja per capita dvoznamenkast, svaki pomak u Zagrebu nužno je započeti odmah jer kreće od nule.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Prema MasterPlanu u Gradu Zagrebu, više od 46 % putovanja odvija se automobilom (vozač automobila, putnik u automobilu, motociklu ili u taksiju). Udio putovanja javnim prijevozom čini 40 % svih putovanja. Putovanja pješice predstavljaju 11 % svih putovanja, a samo 3% putovanja obavlja se na biciklu.
Za 2025. godinu, ciljana načinska raspodjela se odnosi na prevaljivanje automobilskog na pješački i biciklistički promet u približnim omjerima: do 35% automobilski promet, više od 40% javni prijevoz, više od 15% na pješački promet, 8%-10% na biciklistički promet.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Ponovo naglašavam potrebu izrade novog GUP-a  grada Zagreba, koji će promijeniti prometne okolnosti i ojačati infrastrukturu održivog prometa. 

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
3-5%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
5-10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.

  1. Vozni park javnih prometala je nužno osposobiti za ukrcaj bicikla, pogotovo brdski dio Zagreba
  2. Rješenje problema vožnje preko rakršća u Novom Zagrebu, s obzirom da pješaci imaju pothodnike, osobe s invaliditetom lifove, a biciklisti nišata. 
  3. Uspostaviti kontinuitet biciklističkih pravaca
  4. Podržati dosada razrađene pravce: Biciklističko-pješački put do Zaprešića, Magistrala Samoborček: Podsused – Zapadni Kolodvor(Trg Franje Tuđmana), Trg Franje Tuđmana – Maksimir, Glavni kolodvor – Sesvete. Također, predlažemo povezivanje gradskih četvrti u smjeru sjever-jug uz koridore potoka na Magistralu Samoborček (uz potok Vrapčak, KustošakČrnomerec do Jaruna itd.).
  5. Novim GUP-om dugoročno postaviti održivo rješenje.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Sustav javnih bicikala je dio održive urbane mobilnosti te njegovo poboljšanje i razvoj predstavlja jedan od mojih ciljeva. Sustav javnih bicikala svakako treba postati integralni dio javnog gradskog prijevoza, moguće kao dio sustava ZET. Broj stanica i područja koja treba obuhvatiti mrežom potrebno je precizno utvrditi istraživanjem i definirati ih kroz strategiju i GUP. No, pretpostavka je da bi takva područja svakako bila nužna uz okretišta tramvaja/autobusa i stanice gradske tj. prigradske željeznice.
Proračunske stavke planiraju se za tri godine. U prvoj će se odrediti prioriteti i primijenjena sredstva. Bilo bi neodgovorno definirati ih unaprijed.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Povezivanje biciklističke infrastrukture unutar zagrebačke aglomeracije, svakako je od višestrukog interesa, primjerice prema Zaprešiću i Samoboru, kao i na istok. Mada u ovom trenutku neriješenosti gradske infrastrukture djeluje futuristički, strategija postoji upravo zato da predviđa buduće poteze. Prioritetan cilj je urediti gradsku infrastrukturu, a onda na strateškoj osnovi krenuti prema susjedima.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Sve skupine zainteresirane javnosti trebaju i moraju biti uključene tijekom javnih rasprava u sve projekte i planove, a posebno kod donošenja GUP-a. To mi je/ nama je izuzetno važan cilj i prioritet. Također za sve projekte potrebno je provoditi transparentne arhitektonsko–urbanističko–krajobrazne natječaje, s jasno postavljenim ciljevima i definiranim programom, a sve u cilju podizanja kvalitete života naših sugrađana. Također, gradska vlast mora biti konstantno otvorena za sve prijedloge i upite građana, udruga i inicijativa te s njima u suradnji raditi za boljitak Grada. Čitavu svoju profesionalnu karijeru gradim na participaciji opće javnosti i svih zainteresiranih dionika. Penta helix model je nužnost razvojne održivosti. Na njemu ću inzistirati.