Jelena Pavičić - Vukičević, Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti

 

Jelena Pavičić – Vukičević, Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti

 

Broj bodova: 36.5 / 68

Ciklorejting: lignja

 

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Ne postoji dokument koji se zove Strategija razvoja biciklističkog prometa, međutim postoji ZagrebPlan – Razvojna strategija Grada Zagreba u kojem je biciklistički promet definiran kroz Strateški cilj C4., prioritet C4P3., te mjeru C4.P3-M6 Unapređivanje biciklistčkog prometa.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Trenutno je u izradi Strategija razvoja biciklističkog prometa Republike Hrvatske i zasigurno ću uskladiti razvojne planove Grada Zagreba s nacionalnom strategijom. Smatram da su, kako zbog veličine Grada Zagreba, tako i zbog do sada realiziranih projekata ali i projekata koji su trenutno u provedbi, a odnose se na biciklističku infrastrukturu, važniji provedbeni planovi koji se mogu vezati na nacionalnu strategiju.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Grad je većinu propisa koji su u njegovoj nadležnosti prilagodio biciklističkom prometu, a što se tiče održivog prometa, Odlukom o komunalnom redu (SGGZ 14/19, 24/19 i 22/20) definirano je da su “sredstva za osobni prijevoz bicikli, romobili, električni romobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se pokreću snagom vozača ili uz pomoć elektromotora” te da se “na površinama javne namjene sredstva za osobni prijevoz mogu ostavljati samo na posebno označenim mjestima”. U trenutku kada električni romobili budu uvršteni u Zakon o sigurnosti prometa na cestama (za sada se tretiraju kao pješaci) kao gradonačelnica ću biti spremna kroz otvoreni natječaj omogućiti uvođenje sustava električnih romobila na području Grada Zagreba.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Slabo ga koristim, no u bućnosti se to možda promjeni. U svakom slučaju moja podrška korištenju bicikla neupitna je.

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
1-3% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
3-5% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Proračun Grada Zagreba je transparentan, i kao što je vidljivo ne postoji u proračunu plan troškova prema vrsti prometa već prema projektnim zadatcima, odnosno projektima. Plan troška za Rotor u sebi sadrži više vrsta prometa ( motorni, tramvajski, autobusni, pješački i biciklistički). Zbog specifičnosti područja Grada Zagreba i prometne interakcije i umreženosti, razdvajanje bi bilo čak kontraproduktivno te je potrebno sagledavati, a time i ulagati u, prostorne prometne cjeline.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Načinska raspodjela (2020.g) u Gradu Zagrebu je 41% motorna vozila, 34% javni prijevoz, 17% pješaci i 8% bicikli.
Moja ciljana podjela usmjerena je povećanju kapaciteta i korištenju javnog gradskog prijevoza te promjeni oblika prijevoza kroz uklanjanje uskih grla koja sprječavaju razvoj i kvalitetno funkcioniranje javnog prijevoza. Pritom svakako imajući u vidu povećanje upotrebe načina prijevoza nulte razine emisije ( bicikli, romobili i električna sredstva za osobni prijevoz) ne samo u središnjem gradskom prostoru već i u rubnim dijelovima grada.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Željenu podjelu postići ću ulaganjem u infrastrukturu kroz izgradnju biciklističkih prometnica, parkirališta za bicikle i romobile, proširenjem sustava javnih bicikala i integracijom unutar javnog prijevoza, te uvođenjem sustava električnih romobila, kao i proširenjem pješačkih zona ne samo u središtu povijesnog dijela grada, već i u središtima svih gradskih četvrti. Prilikom projektiranja i promjena važna će mi biti suradnja s ostalim institucijama, udrugama i organizacijama s ciljem edukacije građana o važnosti promjena načina kretanja kroz grad.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
5-10%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
>10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
1. Izgradnja Greenway-a, državne biciklističke rute br.2 (do 2024. godine ) Greenway je biciklistička prometnica koja prati tok rijeke Save , od granice s Republikom Slovenijom do Lijevog Dubrovčaka ukupne dužine 132 km. Izgradnja prometnice uključuje i dodatnu opremu: rasvjetu, punjače za e-bicikle, odmorišta, info oznake i brojače prometa. U projekt je uključeno uređenje prilaza i spojeva na biciklističku i cestovnu infrastrukturu.
2. Izgradnja Istočne magistrale do kraja mandata (povezivanje Istočnog dijela grada sa središtem).
Istočna magistrala je biciklistički koridor uz željezničku prugu od Studentskog centra do Dugog sela, ukupne dužine 22.3 km.
3. Potpuno usklađenje postojeće biciklističke infrastrukture s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi što mi je namjera učiniti do kraja mandata
4. Izgradnja prometno-edukativnog poligona; jednog na istočnom i jednog na zapadnom dijelu Grada, a sve kako bismo djeci omogućili edukaciju na cijelom području Grada. (Zasad takav poligon postoji kod OŠ Gustav Krklec u Travnom.) Jedan poligon namjeravam izgraditi do kraja 2022. a drugi do kraja 2023. godine
5. Sustav javnih bicikala kao dio sustava javnog gradskog prijevoza unutar ZET-a (što uključuje jedinstvenu kartu za tramvaj, autobus, vlak i bicikl), do kraja 2023.
6. Izgradnja garaže za bicikle u središtu grada i to do kraja mandata.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Sustav javnih bicikala bit će integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza. Za područje Grada Zagreba potrebne su minimalno 73 stanice, a procijenjena vrijednost projekta koji uključuje električne bicikle iznosi cca 17 milijuna kuna. Smatram da se sustav može sufinancirati i europskim sredstvima kroz određene programe tako da iznos proračunskih sredstava koji namjeravam osigurati u tu svrhu ovisi o udjelu sufinanciranja iz EU.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Povezivanje Grada s okolnim naseljima u većem dijelu će biti riješeno izgradnjom Greenway-a gdje je suradnja već postignuta sa Zagrebačkom županijom, a kroz Urbanu aglomeraciju planiram i povezivanje s naseljima unutar Krapinsko-zagorske županije.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Svoje sugrađane ću, kao i kod ostalih projekata, poticati i pozivati na aktivno uključivanje u proces donošenja odluka o planiranim projektima koji se provode na području u kojem žive, a svakako da mi je namjera u te procese uključiti i udruge građana, naravno ovisno o njihovim specifičnim interesima. Što se upravljanja prometom tiče, a s obzirom na tehnološki napredak, potrudit ću se da se uvede automatsko upravljanje prometom koje ujedno omogućuje transparentnost i kvalitetno praćenje, odnosno da se u funkciju stavi planirani Centar za nadzor prometa.