Ivica Puljak, Centar (ispunio Bojan Ivošević) (Split)

 

Ivica Puljak, Centar

(ispunio Bojan Ivošević, zamjenik)

Broj bodova: 52.8 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

Anketa ispunjena 14.5.2021.

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

 

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Grad Split nema strategiju razvoja biciklističkog prometa, zadnja prometna studija rađena je još 2008. godine i objavljena 2009. godine. Jedini izvor podataka o biciklistima u Gradu Splitu je analiza napravljena za potrebe projekta Remedio – niskougljična rješenja mobilnosti u Gradu Splitu iz 2017. godine.
U izradi je Strategija razvoja grada Splita do 2030. godine u kojoj je nužno definirati ciljeve po pitanju urbane mobilnosti u Splitu kroz Plan održive urbane mobilnosti

 

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Grad Split nema strategiju razvoja biciklističkog prometa, ali ona bi svakako trebala biti napravljena nakon donošenja strategije razvoja grada.
Na temelju iste definirat ćemo projekte koje možemo realizirati u narednom mandatu sredstvima Grada Splita uz one koje možemo realizirati u suradnji s Hrvatskim cestama na prometnicama koje su pod njihovom nadležnošću.
S obzirom na sve veći broj korisnika sustava javnih gradskih bicikli u Splitu (skoro 20.000) biciklističke staze trebale bi biti jedan od prioriteta u idućem mandatu.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Razvoj biciklističke infrastrukture planiramo poticati na način da pri izradi novog GUP-a koji bi se trebao napraviti u idućem mandatu stavimo obvezu izgradnje biciklističkih staza u sklopu budućih cesta koje će se graditi u Splitu.
Što se tiče destimulacije korištenja osobnih automobila novim politikama oko javnog gradskog prijevoza, javnih parkirališta i zona ograničenog prometa planiramo ljude motivirati da koriste održive oblike prometa.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Bicikl koristim za putovanja na posao, trgovinu i ostalo (svaki dan)

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
<1% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
1-3% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Trenutni proračun Grada Splita ne daje uvid u detalje. Iz njega nije moguće bez dodatnih upita znati na što se rezervirani novac za infrastrukturu troši.
Povećanjem transparentosti proračuna omogućit ćemo uvid u navedene stavke s jasnom podjelom planiranih investicija prema vrsti mobilnosti.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Prema anketi provedenoj za potrebe projekta Remedio – niskougljična rješenja mobilnosti u Gradu Splitu 2017. godine trenutna načinska raspodjela putovanje je:
– 42% građana koristi osobni automobil kao vozač
– 5% koristi osobni automobil kao putnik
– 1% koristi taxi
– 1% motocikl
– 22% JGP
– 24% pješači
– 5% vozi biciklu
Odnosno osobno vozilo koristi 47% ljudi, a ostale načine putovanaj 53%.

Do kraja 2025. godine zadovoljni bi bili sa sljedećom načinskom raspodjelom putovanja:
– 35% osobni automobil kao vozač
– 5% osobni automobil kao putnik
– 1% koristi taxi
– 1% motocikl
– 28% JGP
– 20% pješači
– 10% vozi biciklu
Odnosno da postotak osoba koje koriste osobni automobil bude ispod 40%.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Reorganizacijom JGP, izgradnjom biciklističke infrastrukture u skladu s Planom održive mobilnosti, pripremom projekata za biciklističku infrastrukturu i njihovom prijavom na EU fondove, edukacijom građana, novim politikama oko javnih parkirališta, subvencioniranjem pretplata sustava javnih gradskih bicikli za mlade, nezaposlene i umirovljenike.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
5-10%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
>10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
Biciklistička staza – Poljička cesta od križanja s Dubrovačkom do križanja sa Ulicom Zbora narodne garde u suradnji s Hrvatskim cestama do 2022.
Biciklistička staza – Ulica kralja Stjepana Držislava od Stobreča do Ulice Zbora narodne garde u suradnji s Hrvatskim cestama do 2025.
Biciklistička staza – Domovinskog rata od križanja sa Sarajevskom do križana sa Ulicom Zbora narodne garde do 2023.
Biciklistička staza – Obala kneza Domagoja u suradnji s Hrvatskim cestama do 2025.
Biciklistička staza – Šetalište Pape Ivana Pavla II. od Žnjana do Stobreča do 2024.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Trenutno je sustav vrlo povoljan (200kn godišnja pretplata = 16,67kn/mj), pa ga nije nužno povezivati s pretplatama JGP koje su pak domena druge komunalne tvrtke u Gradu Splitu, ali planiramo subvencionirati pretplate za mlade, nezaposlene i umirovljenike.
Dosad je postavljeno 45 stanica, a u budućnosti u planu postaviti još 22 stanice kroz dva različita projekta. To bi bilo sve skupa 67 stanica, a dugoročno optimalan broj bi bio 100 stanica koje bi pokrile „crne rupe“ trenutnog sustava (Marjan, Slatine, Žrnovnica…) i povećale gustoću stanica u gradu.
Za subvencije vjerujemo da će za početak 400.000kn (4000 korisnika/pretplatnika) biti dovoljno za rezervirati u proračunu. Same stanice i bicikle se nabavljaju preko komunalne tvrtke Split parking, te ćemo dio prihoda od parkiralištai garaža nastaviti ulagati u razvoj sustava javnih gradskih bicikli.
Uz to nastavit ćemo aplicirati na EU fondove koliko bude moguće za nabavljati dodatni broj bicikli.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Kroz ITU poziv – Urbana mobilnost – Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split planirano je uvođenje sustava javnih bicikala još u općinama Solin, Trogir, Kaštela, Podstra, Klis, Dugopolje i Dicmo.
Navedeno bi trebalo pratiti uvođenjem sustava u mjesne odbore na periferiji Splita, prije svega u MO Slatine koji nije kopnom povezan sa Splitom, ali bi se biciklama povezao s obližnjim Trogirom. Osim toga, kao što smo već spomenuli ideja je s Hrvatskim cestama dugoročno realizirati biciklističku stazu koja bi povezala cijelu aglomeraciju od Trogira do Podstrane.
S obzirom na stupanj razvijenosti sustava javnih gradskih bicikli u Splitu ponudit ćemo pomoć u održavanju sustava susjednim općinama kroz našu komunalnu tvrtku Split parking koja se već uhodala s održavanjem navedenih bicikli i stanica.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Prilikom donošenja prostorno-planske dokumentacije na temelju koje se realiziraju svi kasniji infrastrukturni zahvati uključit ćemo javnost putem javnog savjetovanja i tematskih tribina, uz prateću edukaciju građana na navedenu temu kroz komunikaciju u kotarevima i mjesnim odborima.

 

________________

Odgovori 9.3.2021.

Ivica Puljak, Centar (ispunio Bojan Ivošević)

Broj bodova: 28.5 / 68

Ciklorejting: cikloSHIT

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

 

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Grad Split nema strategiju razvoja biciklističkog prometa, zadnja prometna studija rađena je još 2008. godine i objavljena 2009. godine. Jedini izvor podataka o biciklistima u Gradu Splitu je analiza napravljena za potrebe projekta Remedio – niskougljična rješenja mobilnosti u Gradu Splitu iz 2017. godine.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Planiramo izraditi novu prometnu studiju u Gradu Splitu, na temelju koje bi izradili strategiju razvoja biciklističkog prometa. Provedbu iste osigurali bi kroz namjensku stavku unutar proračuna, koja bi bila rezervirana za razvoj biciklističke infrastrukture.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Jedini važeći propisi za bicikliste u Gradu Splitu su zakoni Republike Hrvatske. Niti jednom odlukom Grada Splita nije ograničeno korištenje bicikla. Što se tiče poticanja razvoja biciklističkog i održivog prometa, želja nam je realizirati ideju splitskog prstena (prvi ju je javno iznio vijećnik Ante Čikotić), gdje bi kostur grada imao prometnu traku isključivo za JGP, taxi i bicikle (tamo gdje nema biciklističke staze).

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Bicikl koristim za putovanja na posao, trgovinu i ostalo (svaki dan)

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
<1% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
1-3% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Trenutni proračun Grada Splita ne daje uvid u detalje, iz njega nije moguće bez dodatnih upita znati na što se rezervirani novac za infrastrukturu troši.
Jasnom podjelom planiranih investicija u proračunu ovisno kojoj vrsti mobilnosti su namijenjene, dali bi uvid građanima koliki dio proračuna ide na poboljšanje infrastrukture koju oni koriste.
Plan per capita nije rađen, prije svega jer Split ima godinama nagomilane infrastrukturne probleme, koji će u budućnosti odnositi većinu proračunskih sredstava vezanih za projekte cestovnog prometa i komunalne infrastrukture, ali svakako ćemo inzistirati na izgradnji novih biciklističkih staza, radi povećanja sigurnosti biciklista u prometu i povećanog broja korisnika bicikla, koji se događa uslijed širenja sustava javnih gradskih bicikli.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Prema anketi provedenoj za potrebe projekta Remedio – niskougljična rješenja mobilnosti u Gradu Splitu 2017. godine trenutna načinska raspodjela putovanje je:
– 42% građana koristi osobni automobil kao vozač
– 5% koristi osobni automobil kao putnik
– 1% koristi taxi
– 1% motocikl
– 22% JGP
– 24% pješači
– 5% vozi biciklu

Što se tiče ciljane načinske raspodjele do kraja 2025. godine, uzimajući u obzir sve infrastrukturne probleme Splita radi kojih će iduća vlast prije svega morati “gasiti požare”, a tek onda moći promišljati o daljnjem razvoju infrastrukture, zadovoljni bi bili sa sljedećom načinskom raspodjelom putovanja:
– 35% osobni automobil kao vozač
– 5% osobni automobil kao putnik
– 1% koristi taxi
– 1% motocikl
– 28% JGP
– 20% pješači
– 10% vozi biciklu

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Reorganizacijom JGP, povećanjem biciklističke infrastrukture, subvencioniranjem pretplata sustava javnih gradskih bicikli za mlade, nezaposlene i umirovljenike.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
5-10%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
>10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
Biciklistička staza – Poljička cesta od križanja s Duborvačkom do križanja sa Ulicom Zbora narodne garde u suradnji s Hrvatskim cestama do 2022.
Biciklistička staza – Ulica kralja Stjepana Držislava od Stobreča do Ulice Zbora narodne garde u suradnji s Hrvatskim cestama do 2025.
Biciklistička staza – Domovinskog rata od križanja sa Sarajevskom do križana sa Ulicom Zbora narodne garde do 2023.
Biciklistička staza – Obala kneza Domagoja u suradnji s Hrvatskim cestama do 2025.
Biciklistička staza – Šetalište Pape Ivana Pavla II. do 2024.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Trenutno je sustav vrlo povoljan (200kn godišnja pretplata = 16,67kn/mj), pa ga nije nužno povezivati s pretplatama JGP koje su pak domena druge komunalne tvrtke u Gradu Splitu. Bicikle su organizirane kroz komunalno poduzeće Split parking, JGP kroz komunalno poduzeće Promet d.o.o.
Dosad je postavljeno 45 stanica, a u budućnosti u planu postaviti još 22 stanice kroz dva različita projekta. To bi bilo sve skupa 67 stanica, a dugoročno optimalan broj bi bio 100 stanica koje bi pokrile „crne rupe“ trenutnog sustava (Marjan, Slatine, Žrnovnica…) i povećale gustoću stanica u gradu.
Za subvencije vjerujemo da će 400.000kn (4000 korisnika/pretplatnika) biti i više nego dovoljno za rezervirati u proračunu, a same stanice i bicikle se ne nabavljaju direktno iz proračuna, već se kupuju iz prihoda komunalne tvrtke Split parking koji generiraju parkinzi i garaže u Splitu. Naravno onoliko koliko bude moguće nabavljat će se i putem EU projekata kao i do sada.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Kroz ITU poziv – Urbana mobilnost – Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split planirano je uvođenje sustava javnih bicikala još u općinama Solin, Trogir, Kaštela, Podstra, Klis, Dugopolje i Dicmo. Navedeno bi trebalo pratiti uvođenjem sustava u mjesne odbore na periferiji Splita, prije svega u MO Slatine koji nije kopnom povezan sa Splitom, ali bi se biciklama povezao s obližnjim Trogirom. Osim toga, kao što smo već spomenuli ideja je s Hrvatskim cestama dugoročno realizirati biciklističku stazu koja bi povezala cijelu aglomeraciju od Trogira do Podstrane.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
U idućem mandatu sigurno će se donositi novi PPUG i GUP, kao i raditi nova prometna studija. Na temelju novih podataka prilikom donošenja prostorno-planske dokumentacije na temelju koje se realiziraju svi kasniji infrastrukturni zahvati uključit ćemo javnost putem javnog savjetovanja i tematskih tribina.