Ivan Radić, HDZ (Osijek)

 

Ivan Radić, HDZ

Broj bodova: 59.1 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

Anketa ispunjena 12.4.2021.

 

 

 

 

 

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Nigdje nema objavljeno postoji li navedena strategija. Postoji Strategija razvoja aglomeracije Osijek u periodu od 2017. do 2020., u sklopu koje su, između ostaloga, navedene biciklističke rute. Do sada je napravljen je elaborat obilježavanja biciklističkih staza i master plan razvoja biciklističkih staza Osječko-baranjske županije, a samim time i grada Osijeka – kao podloga za izradu strategije razvoja biciklističkog prometa.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Planiram razvijati Strategiju razvoja biciklističkog prometa na području Grada Osijeka, a u sklopu razvoja biciklističkog prometa Osječko-baranjske županije, koristeći stručne kadrove iz područja prometa, sporta i rekreacije te turizma.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Kako u Republici Hrvatskoj tako i u Osijeku, dosadašnji način planiranja ili neplaniranja prometnog sustava bio je usmjeren isključivo na zadovoljavanju potreba osobnih vozila. Broj vozila je posljednjih desetljeća značajno porastao, a infrastruktura to već dugo ne prati niti dugoročno to može. Uzrok tome su prostorna ograničenja te nedostatak financijskih sredstava za daljnju izgradnju i održavanje prometnog sustava koji u ovakvom obliku nije održiv. Isto tako, dosadašnji pristup prometnom planiranju uglavnom se temeljio na nezavisnim analizama pojedinih oblika prijevoza bez kvalitetne integracije i jasnog smjera razvoja. To je dovelo do nekoordiniranog razvoja prometne infrastrukture i usluge, neovisno o stvarnim potrebama. Uz navedeno, nije postojala ni kvalitetna koordinacija na razini upravitelja prometnom infrastrukturom te brojni planirani infrastrukturni projekti nisu provedeni, a bili su planirani kao osnova razvoja nekih daljnjih mjera unaprjeđenja prometnog sustava Osijeka. Uz to, poseban problem proizlazi iz činjenice da planovi razvoja nisu pratili načela održive mobilnosti što je u konačnici rezultiralo stvaranjem navika za korištenje osobnog automobila kao najprikladnijeg oblika mobilnosti, ne ostavljajući mogućnosti za značajniji razvoj održivih oblika prometovanja poput pješačenja, biciklizma i sustava javnog gradskog prijevoza putnika. Potrebno je promijeniti pristup, ponuditi građanima alternative i postupno mijenjati navike kako bi prostor bio planiran i korišten prije svega na korist građana, a tek onda vozila. Neki gradovi u Hrvatskoj već su se okrenuli izradi i provođenju sveobuhvatnih strategija promjene koncepta prometovanja u gradu, uvođenju alternativnih oblika prijevoza te projektima kojima se naglasak stavlja na održive oblike prometovanja, edukaciju i promjene u navikama građana.

PRESELJENJE REMIZE NA ZELENO POLJE
Preseljenje Remize, koje je i u prometnom masterplanu Grada, nažalost se još uvijek nije dogodilo iako je početak radova najavljivan za 2019., a rok dovršetka za 2023. Osim što bi se ovim projektom otvorio atraktivan prostor u širem centru grada, prilika je to da se u skladu sa suvremenim trendovima urbane mobilnosti stvori centralna točka na kojoj će posjetitelji grada ostavljati vozila i za daljnje kretanje koristiti javni prijevoz u vidu tramvaja, autobusa ili javnih bicikala. Da bi projekt bio cjelovit i do kraja zaživio, uz novu Remizu bit će izgrađen parkirališni prostor velikih kapaciteta, postaje za sustav javnih bicikala i car sharing sustav.

SUSTAV JAVNIH BICIKALA – JEFTINIJI, BRŽI I ZDRAVIJI NAČIN PRIJEVOZA
Osijek je zbog svoje geografske konfiguracije, odnosno zato što je ravan, poznat kao biciklistički grad, a stanovnici imaju izraženu naviku vožnje bicikala te grad ima više od 50 kilometara biciklističkih staza. Unatoč toj činjenici, Osijek za razliku od brojnih drugih gradova u Hrvatskoj, do sada nije uveo sustav javnih bicikala. Da se sustav javnih bicikala
pokazao kao pun pogodak pokazuje primjer Splita, koji je terenom i velikim brojem uzbrdica suprotnost Osijeku. Najveći dalmatinski grad sustav je uveo 2019. godine i do danas je postavljeno 46 postaja koje povezuje sve važnije lokacije u Splitu, a vodilo se računa i o tome da svaki gradski kotar ima barem jednu postaju. Unutar sustava, građanima je ukupno na raspolaganju 280 bicikala (160 električnih i 120 klasičnih), a uz vrlo povoljnu godišnju pretplatu korisnici imaju neograničen broj besplatnih vožnji do 30 minuta. Dnevni broj najmova trenutno se kreće oko 500, sustav broji preko 16.000 registriranih korisnika, a sve to u gradu u kojem većina građana i dalje nema naviku vožnje bicikle kao prijevoznog sredstva, već najviše to rade rekreativno. Jasan je to pokazatelj da bi sličan sustav i u Osijeku zasigurno naišao na odobravanje građana, ali i brojnih posjetitelja i turista koji bi na taj način dobili novi oblik javnog prijevoza. Uvođenje sustava doprinijelo bi smanjenju korištenja osobnih automobila, zaštiti okoliša i manjoj emisiji štetnih plinova u gradu. Isto tako, osim uvođenja sustava javnih bicikala, pažnju treba posvetiti i infrastrukturi za vlasnike onih privatnih bicikala. Velik broj biciklističkih staza zahtijeva popravak jer su neravne i opasne za korištenje, nedostaje natkrivenih i video nadzorom pokrivenih parkinga za privatne bicikle na najfrekventnijim mjestima, poput centra grada, KBC-a, Kampusa, itd.

CAR SHARING – JEDAN JAVNI AUTOMOBIL MIJENJA 10 PRIVATNIH
Car sharing, odnosno sukorištenje ili dijeljenje vozila, trenutno je jedan od najvećih globalnih trendova u autoindustriji. Diljem svijeta prepoznat je kao sustav korištenja osobnih automobila koji je kvalitetna alternativa vlasništvu, smanjuje brigu koju građani imaju kao vlasnici vozila, a ujedno je izvrsna nadogradnja mreže javnog prijevoza. Sustav car sharinga korištenje osobnog vozila čini jednostavnim i dostupnim. Ta usluga građane rasterećuje troškova kupnje, registracije, održavanja i osiguranja, gubitka njegove vrijednosti te dodatnih briga poput onih o punjenju goriva i traženju mjesta za parkiranje. Procjenjuje se da jedan automobil u tom sustavu može zamijeniti više od deset privatnih. Važnost ovakvog sustava najviše se može vidjeti u gradovima koji imaju problem s nedostatkom parkirališnih mjesta, situacija s kojom se suočava i Osijek, a osim rasterećenja prometne infrastrukture i parkirališta, sustav doprinosi i održivosti, očuvanju okoliša te se uklapa u planiranje prometa u skladu s urbanom mobilnosti. Primjer grada koji uspješno provodi projekt i pokazuje
da interes građana postoji je koji trenutno na osam lokacija nudi 30 vozila, a ujedno je i prvi grad u Hrvatskoj koji nudi uslugu stopostotnog električnog sustava car sharinga koji funkcionira kao nadogradnja javnog prijevoza.

PARK’N’RIDE – PROMETNO RASTEREĆENJE UŽEG CENTRA GRADA
Projekt park’n’ride uključuje uređenje javnog parkirališta za osobna i taksi vozila te autobuse izvan samog središta grada s organiziranim javnim prijevozom do užeg središta, a koji je uključen u cijenu parkinga. Ideja sustava je ograničenje pristupa automobilima u samu jezgru grada čime bi se omogućilo sigurnije kretanje pješaka, ali i bolje korištenje prostora. Isti sustav se, u kombinaciji s ostalim projektima, može primijeniti i u Osijeku, a sve s ciljem rasterećenja gradskog središta. Dubrovnik je upravo u postupku provođenja Park ‘n’ Ride pilot projekta na području Podbrežja, administrativno rubnog gradskog područja, koji je ujedno prijavljen za sredstva iz EU programa za oporavak The Recovery and Resilience Facility.”

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Bicikl koristim za putovanja na posao, trgovinu i ostalo (barem jednom mjesečno), Bicikl koristim u rekreativne svrhe (barem jednom tjedno)

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
3-5% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
>10% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Maksimalna otvorenost i transparentnost gradskog proračuna preduvjet je za vraćanje povjerenja građana Osijeka u gradsku upravu. Kroz aplikaciju za otvorenost proračuna građani iz svoga doma mogu u bilo kojemu trenutku imati uvid u proračunske stavke te razvojne učinke koje proračun omogućuje, ali i transparentan uvid u isplate iz gradskog proračuna. Čak 90 % građana smatra da je korupcija prisutna na lokalnoj političkoj razini i zato potpuna transparentnost nema alternativu. Svaki trošak koji po zakonu smije biti objavljen i mora biti objavljen jer proračunska sredstva pripadaju svim građanima te imaju pravo znati na što se troše.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
U ovom trenutku ne raspolažem podatkom o trenutačnoj načinskoj raspodjeli putovanja u Osijeku, ali cilj mi je smanjiti na najmanju moguću mjeru korištenje osobnih automobila, a povećati udio bicikala i sredstava javnog prijevoza.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Upravo provođenjem projekata koje sam naveo u prethodnim odgovorima.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
3-5%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
>10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
1) Unapređenje razvoja biciklističke infrastrukture. Na postojećih 50 km biciklističkih staza plan je nadograditi nove biciklističke staze. Postojeće ucrtane biciklističke staze, koje se nalaze na pješačkim stazama, plan je izmjestiti kao izdvojene biciklističke staze.
2) Planira se završetak Centra za posjetitelje Tvrđa, kao velikog centra za biciklizam/cikloturizam u svakom smislu.
3) Planira se završetak biciklističke staze na potezu Višnjevac – Donji grad Osijek (Promenada).
4) U planu je izrada javno dostupnih mapa s rutama – biciklističkim stazama Grada Osijeka.
5) Stvaranje uvjeta koji nude mogućnost prijevoza bicikala javnim prijevozom kao osobne prtljage – autobus, vlak, tramvaj, …
6) Stvaranje uvjeta za razvoj biciklizma/cikloturizma putem Bike & bed, servisnih stanica, odmorišta i edukacija.”

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih bicikala u mojem gradu ne postoji, ali ga planiram razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Sustav javnih bicikala bit će integriran s ponudom javnog prijevoza na način da se bicikl može prevesti sredstvima javnog prijevoza. Sustavom javnih bicikala bit će obuhvaćeno središte Grada Osijeka (mjesni odbori i četvrti), prigradska naselja, gravitirajuće općine, ali i turistički zanimljiva područja (npr. Kopački rit).

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
U planu je daljnji razvoj biciklističkih staza povezanih s prigradskim naseljima i gravitirajućim općinama: Višnjevac/Josipovac, Tenja, Bilje, Antunovac/Ernestinovo/Ivanovac, Čepin, Petrijevci, Sarvaš/Bijelo brdo/Erdut, Bizovac.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
U planu je aktivna suradnja sa svim građanima zainteresiranima za sustavni razvoj biciklizma i cikloturizma, a posebno s udrugama, odnosno pravnim osobama koje se bave sportom, rekreacijom, biciklizmom te pravnim osobama koje se bave prostorno prometnim planiranjem u upravljanjem prometa.