Dušica Radojčić, Možemo! (Pula)

 

Dušica Radojčić, Možemo!

 

Broj bodova: 53,5 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Postoji Plan urbane mobilnosti, dokument napravljen 2019., koji sadrži neke i neke mjere koje je potrebno provesti kako bi se razvio biciklistički promet u Puli, ali ne i rokove, odgovornost za provedbu i način financiranja. Tako od 2019. do danas nije provedena niti jedna mjera, čak ni ona financijski vrlo malo zahtjevna poput postavljanja nove opreme za parkiranje bicikala. Plan urbane mobilnost napravljen je iz formalnih razloga, financirao ga je EBRD te je zatim zaboravljen. Premda se u uvodu Plana navodi “da Plan donosi pregled troškova i koristi, uzimajući pri tome u obzir šire društvene troškove i koristi”, te da se Planom osigurava “jasna vizija i usredotočenost ka postizanju mjerljivih ciljeva, čime se pridonosi transparentnosti u donošenju odluka i ciljanom korištenju proračunskih sredstava”, u samom Planu ti podaci uopće ne postoje.
Biciklisti uglavnom voze cestama, često po pločniku jer biciklističke staze ne postoje.
Planiranje prometa i prijevoza u Puli fokusirano je promet motornih vozila i osiguravanja parkirališnih mjesta, dakle fokus isključivo na automobilima umjesto na ljudima, a uključenost javnosti u planiranje ne postoji.
Na određenim prometnicama su se izgradile biciklističke staze (obilaznica), međutim to su kratke dionice, nepovezane jedna sa drugom, građene „pro forma“, a strategija se ne vidi i nema plana kako bi sustav trebao izgledati.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
U Puli je biciklizam uglavnom oblik rekreacije i ne koristi se puno kao svakodnevno prijevozno sredstvo, premda postoji veliki potencijal. Prema nekim podacima oko 3% Puljana/ki koristi bicikle. Među razlozima za to su nedostatak infrastrukture, ali i promocije. Za razvoj biciklizma potrebno je izgraditi nove biciklističke staze. Zelena tranzicija u prometnim rješenjima jedna je od ključnih točaka Možemo! u Puli.
Ovo je dio Programa Možemo! za lokalne izbore 2012. koji se odnosi na razvoj biciklističkog sustava:
Prometni, biciklistički i pješački sustav
Za smanjenje količine vozila u gradu, potreban je kvalitetan javni gradski prijevoz, ali i poticanje korištenja (el.)bicikla i (el.)romobila. To podrazumijeva razvoj biciklističkih staza po cijelome gradu.
Definirati i redefinirat ćemo glavne tranzitne prometnice u svim dijelovima grada.
Sve sporedne ceste, kod kojih postoji ta mogućnost, pretvorit ćemo u “pristupne ceste” (ceste koje koriste stanari i njihovi gosti), koje će se vezati na glavne tranzitne pravce. “Pristupne ceste” ćemo, gdje je moguće, pretvoriti u jednosmjerne kružne ogranke. Pretvaranjem dvosmjernih u jednosmjerne ulice, oslobađa se jedna prometna traka za pješačku, biciklističku stazu i zeleni pojas, a smanjuje se zagađenje, buka i opasnost od prometnih nezgoda. Glavni tranzitni pravci biti će nositelji javnog gradskog prijevoza.
Slijedom navedenog ćemo brzo i jeftino razviti široku mrežu biciklističkih i pješačkih staza. Proširit ćemo biciklističku mrežu prema prigradskim naseljima, plažama i atrakcijama (npr. Kamenjak), kako bi potaknuli alternativne vrste kretanja prilikom odlaska na rekreaciju, sport i zabavu, kako domicilnog stanovništva tako i turista.

Proširenje biciklističke i pješačke infrastrukture
Postavit ćemo natkrivene postaje za bicikle kao mjesta na kojima će biciklisti moći zaključavati svoje bicikle i napuniti bateriju. Plansko uvođenje “bike-sharing” servisa na razini cijelog grada s ciljem da se stimulira korištenje bicikle umjesto automobila za sve relacije do distance od 15 minuta, što pokriva područje cijelog grada. Povećat ćemo površinu pješačkih zona, analizirati pojedine zone (poslovne, stambene, turističke, proizvodne), te prema podacima uvoditi pješačke zone po kvartovima, a uz navedeno ćemo povećati količine zelenih površina. Postojeće pješačke zone (ul. Sergijevaca, Kandlerova…) ćemo sanirati, popraviti kvalitetu života i sam izgled centra grada.
Planirat ćemo i preregulirati sve ulice u gradskom centru prema novom modelu “dijeljene ceste” na kojoj biciklisti prometnice koriste ravnopravno s motornim vozilima. Istovremeno ćemo smanjiti brzinu kretanja vozila u centru grada na idealnih 35 km/h.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?

Potrebno je izraditi projekt izgradnje biciklističkih staza u gradu i za povezivanje centra s prigradskim naseljima. On može uključivati jednosmjerni promet za motorna vozila i dvosmjerni za bicikle, micanje ili izmjenom rasporeda parkirališnih mjesta, obavezu postavljanja opreme za parkiranje bicikala ispred javnih poduzeća, uprave, ustanova, onemogućavanje trenutne politike plaćanja parkirnih površina Gradu prilikom nove izgradnje bez obaveze da se površine u praksi i osiguraju i drugo. Prilagodbe propisa ići će ka povećanju zastupljenosti i sigurnosti biciklističkog prometa.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Bicikl koristim za putovanja na posao, trgovinu i ostalo (barem jednom tjedno).

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
Ne znam.

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
Ne znam.

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Namjera nam je u potpunosti otvoriti gradski proračun: uspostavit ćemo mehanizme javnog uvida i nadzora nad radom gradske vlasti potpunim otvaranjem svih stavki proračuna Grada građanima/kama na jednostavan način. Objavit ćemo i omogućit lako pretraživanje svih računa kako bi se mogla nadzirati svaka potrošena kuna javnog novca. Trošenje javnog novca prikazat ćemo na način da se može pratiti ostvarenje zacrtanih ciljeva po pojedinim područjima i u vremenskim nizovima koji omogućavaju usporedbu promjena nastalih s promjenom političke vlasti. Tako daće biti jasno vidljivo koliko se ulaže u razvoj koje vrste kretanja u gradu.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Putovanje po gradu u Puli se svodi na osobna vozila i JGP. JGP je trenutno jako slabo iskorišten, s obzirom da ga uglavnom koriste školarci i umirovljenici, to znači da gotovo svi između te dvije kategorije koriste osobna vozila. Jedino se stanovnici centra grada kreću pješačenjem. Bicikle se u gradu gotovo ne koriste.
Naša ciljana načinska raspodjela je ozbiljno povećanje udjela kretanja gradom JGP, što oslobađa prostor od velike količine osobnih vozila, a samim time otvara prostor uvođenju biciklističkih staza i bicikala kao načina kretanja. Dugoročno je interes strogi centar grada prilagoditi pješacima i biciklistima, a osobna vozila i parking prilagoditi samo stanarima centra grada. Kvartovi koji se naslanjanju na centar grada moraju zadržati protočnost vozila, ali ih se mora kvalitetno povezati biciklističkim i pješačkim stazama sa centrom, kako bi se čim veći dio grada rasteretio gustog i intenzivnog prometa vozila.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
U okviru zelene tranzicije grada. Odrediti ili redefinirat ćemo glavne tranzitne kanale kroz sve gradske kvartove. Glavni tranzitni pravci će ostati ili postati nositelji JGP-a, a kroz kvartove ćemo razvijati pješačke i biciklističke zone. Smanjit ćemo potrebu za korištenjem osobnih vozila za odlazak u grad i stimuliranjem korištenja bicikle i JGP.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
1 – 3%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
> 10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
Odgovorila sam u okviru prethodnih pitanja.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih bicikala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Sustav javnih bicikala mora biti integriran u JGP. Npr. korištenje javnih bicikli se naplaćuje, a plaćanjem njihova korištenja ćemo omogućiti da karta vrijedi i za jedan smjer korištenja JGP i obrnuto (bilo na sat, bilo na relaciju).
S obzirom da nije napravljena ozbiljna studija o tome, tek nakon analize stanja se može dati konkretan odgovor. Te stanice neće biti izgrađene samo u strogom centru, treba postaviti i po kvartovima izvan centra. Svakako cijeli grad mora biti pokriven tom uslugom, a s obzirom da Pula nije veliki grad (58000 stanovnika), to predstavlja pogodnost u razvoju usluge javnih bicikala.

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
Plan Urbane mobilnosti kao prioritet izgradnje staza koje bi povezivale pulu s prigradskim naseljima navodi: Fažana (Štinjan) – Pula – Muntić (Nezakcij) – Valtura – Ušićevi dvori – Šišan – Ližnjan – Medulin – Premantura, međutim ne postoje informacije niti je vidljiv bilo kakav pomak u tom smjeru.
Medulin i Fažana, kao dva od tri najveća prigradska naselja, treba povezati biciklističkim stazama, a srećom za to ima prostora i njihovo projektiranje nije problematično. S obzirom da se između Pule i okolice nalazi puno gradskih i državnih zemljišta, kroz koje biciklističke staze mogu prolaziti, realizacija istih ne bi trebala biti problematična, iako djelomično ovisi i o volji tih naselja za sudjelovanje u projektima izgradnje biciklističkih staza. Biciklistička staza Pula-Fažana ima ogroman turistički i rekreativni potencijal jer gotovo cijelom trasom ide uz obalu.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Uključivanje građana/ki u odlučivanje temelj je politike koju nudi program Možemo! Pula i po čemu se razlikuje od svih drugih stranaka u Puli. Iz programa Možemo! Pula:
Razvojni prioriteti trebaju biti definirani u otvorenim demokratskim procesima s građanima i usmjereni na povećanje kvalitete i standarda života ljudi uz ekološku odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama. Oni na koje se odluke odnose moraju imati mogućnost sudjelovanja u donošenju tih odluka. U tu svrhu ćemo postojeće mehanizme uključivanja građana u odlučivanje, koji su se do sada uvijek provodili samo da bi se zadovoljila forma, učiniti djelotvornima. U postupcima javnih savjetovanja za sve gradske odluke po prvi puta će građanke/i Pule tako zaista moći ostvariti utjecaj. Druge oblike uključivanja građana u odlučivanje provodit ćemo putem edukacije, anketa, javnih tribina i grupa za konzultacije. Za najvažnija razvojna i druga pitanja provodit ćemo lokalne referendume. Za mjesne odbore ćemo uvesti obavezu sazivanja mjesnih zborova i to prilikom donošenja novih ili izmjena prostornih planova i načina trošenja proračunskog novca dodijeljenog svakom mjesnom odboru. Proširit ćemo mrežne servise namijenjene građankama/ima. Uz participaciju građana ćemo izrađivati nove odluke kojima ćemo uspostaviti bolji komunalni red (razne Odluke grada koje se odnose na postupanje s otpadom, kućnim ljubimcima, domaćim životinjama, korištenjem javnih površina za gospodarske namjene i sl).
Planiranje i projektiranje biciklističkih staza mora biti napravljeno uz sudjelovanje građana jer je to jedina garancija da te biciklističke staze i zažive.