Anka Mrak-Taritaš, GLAS

 

Anka Mrak-Taritaš, GLAS

 

Broj bodova: 51.0 / 68

Ciklorejting: cikloHIT

 

 

ODGOVORI NA ANKETU:

1. Postoji li u vašem gradu strategija razvoja biciklističkog prometa?
Ne

 

 

 

 

2. Molimo Vas, dodatno objasnite svoj odgovor na prethodno pitanje.
Iako su kroz godine donošeni neki planovi, prijedlozi, vodiči za izradu strategije i mijenjani neki pravilnici s ciljem razvoja biciklizma, sveobuhvatne strategije koja bi bila temelj za provjerive promjene još uvijek nema.

 

3. Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i na koji način planirate osigurati njenu provedbu?
Da, planiram. Strategija mora biti utemeljena na realnim ciljevima koje je moguće ostvariti, u rokovima koji su održivi i s unaprijed definiranim kontrolnim točkama na kojima se može pratiti njezino provođenje. Moj dojam je da razvoj biciklizma u Zagrebu nije tema koja bi nailazila na pretjerane otpore u politici ili među ljudima. Pitanje je prvenstveno političke volje i spremnosti da se stvari provedu od početka do kraja.

 

4. Kojim prilagodbama lokalnih propisa namjeravate poticati razvoj biciklističkog i općenito održivog prometa?
Prvenstveno propisa koji se odnose na brzinu kretanja motornih vozila u pojedinačnim ulicama, s uvođenjem zona 30 km/h kako bi se sigurno odvijao promet bicikala i motornih vozila, uz dovoljno mjesta za pješake na pločnicima.

 

5. Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?
Ne koristim bicikl, ali planiram u budućnosti

 

6. Koliko Vaš grad trenutno izdvaja za biciklističku infrastrukturu?
Ne znam

 

7. Koliko Vi ciljate ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini?
5-10% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu

 

8. Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte cestovnog prometa i komunalnu infrastrukturu, na način da bude vidljivo ulaganje u svaki vid prometa? Imate li plan troškova per capita po vrsti prometa u koji se ulaže?
Trenutno je nemoguće iz proračuna iščitati prihode i rashode tako da bude jasno vidljivo ulaganje po svakom vidu prometa. Javno ćemo objavljivati strukture rashoda na pojedine prometne grane. Namjeravamo uvesti e-grad, dvosmjeran proces – model gdje građani ne samo da imaju pravo vidjeti dokumente i prijedloge lokalne samouprave, već mogu davati svoje prijedloge, sudjelovati u raspravama, komunicirati sa svojim predstavnicima putem službenih kanala i slično.

 

9. Kakva je načinska raspodjela putovanja u vašem gradu i koja je vaša ciljana načinska raspodjela do kraja 2025.?
Osobna motorna vozila su oko 50 posto, a javni prijevoz, bicikli i pješačenje su druga polovica. Bicikli čine oko 10 posto. Ciljana raspodjela je da se na godišnjoj razini smanjuje udio motornih vozila, s posebnom pozornošću na mogućnosti rasta baš biciklizma jer je on još uvijek slabo zastupljen, iako pomalo raste. Do 2025. kao realan cilj koji možemo ostvariti čini mi se rast na između 15 i 20 posto udjela biciklizma.

 

10. Kako ćete doći do željene načinske raspodjele?
Razvojem biciklističke infrastrukture, prvenstveno u smislu logične povezanosti biciklističkih staza, a posebno razvojem sigurnosti prometovanja biciklima za koju smatram da je osnovni problem u daljnjem povećanju korištenja bicikala. Biciklisti su na neki način nepoželjni i na kolnicima i na pločnicima, a prava infrastruktura koja bi omogućila ravnopravno prometovanje nije razvijena.

 

11. Koliki je trenutno udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja u vašem gradu?
5-10%

 

12. Koliki je ciljani udio biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli putovanja do kraja Vašeg mandata?
>10%

 

13. Nabrojite 5 projekata biciklističke prometne infrastrukture koje ćete implementirati kao prioritetne i rokove njihove provedbe.
Kvalitetna i povezana biciklistička infrastruktura na području Grada Zagreba i na pojedinim relacijama zagrebačke županije. Reorganizacijom prometa i uvođenjem tzv. zona 30 na pojedinim prometnicama koje nisu glavni tranzitni pravci, biciklistički promet bi se odvijao na prometnici, a nogostup bi bio isključivo za pješake. Bolja primjena Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi. Dio postojećih parkirališnih prostora otvoriti za korištenje biciklistima (po uzoru na mnoge razvijene svjetske gradove). Izgraditi parkirališta za bicikle koja su napravljena po principu “klamerica”. Izgradnja „zelene magistrale“, biciklistička staza (cesta) uz X. željeznički paneuropski koridor.

 

14. Planirate li u svom mandatu razvijati sustav javnih bicikala?
Sustav javnih biciklala u mojem gradu već postoji, ali ga planiram i dalje razvijati

 

15. Hoće li i na koji način sustav javnih bicikala biti integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza? Koliko je stanica potrebno u Vašem gradu? Koje područje treba obuhvatiti mrežom stanica? Koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?
Sustav javnih bicikala je integralni dio funkcionalnog sustava javnog prijevoza u modernom gradu. Stanice treba stručno odrediti tako da budu povezane sa stanicama ostalih oblika javnog prijevoza, frekvencijom ljudi na pojedinoj lokaciji i dobroj pristupačnosti korisnicima za krajnji cilj putovanja (posao, škola, kultura, zabava…)

 

16. Kakvi su vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture grada s okolnim naseljima?
U Planu razvoja prometa u Gradu Zagrebu je kvalitetna i povezana biciklistička infrastruktura na području Zagreba i na pojedinim relacijama zagrebačke županije. To uključuje i povezivanje biciklističke mreže s drugim oblicima javnog gradskog, prigradskog i međugradskog prometa.

 

17. Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?
Građani i udruge bit će aktivno uključeni u javne rasprave o projektima. Također, svi zainteresirani će moći sudjelovati u planovima i odlučivanju putem aplikacija pametnog grada koji je temelj novog načina funkcioniranja Grada.